20.05.2012

Ažurirano:18.05.2012 u 11:22:41

Naslovi:
Nalazite se ovde: Home Home Najnovije vesti Rade tri dana u parlamentu, dva dana s građanima

Rade tri dana u parlamentu, dva dana s građanima

El. pošta Štampa PDF
alt


BEOGRAD - Zakon o skupštini i Poslovnik o radu propisuju da se u parlamentu radi tri dana u sedmici - utorak, sreda i cetvrtak, a da su petak i ponedeljak dani kada su poslanici u kontaktu sa građanima.

Predsednik skupštinskog Administrativnog odbora Nenad Konstantinović najavio je da je Radna grupa završila tekst Kodeksa ponašanja narodnih poslanika I da očekuje da će se na prvoj narednoj sednici Administativog 
odbora taj tekst naći na dnevnom redu, a potom upućen i skupštini na usvajanje.

Kodeksom ponašanja narodnih poslanika utvrđeni su etički principi koji podrazumevaju potpuno javan i transparentan rad poslanika kao i savestan odnos prema javnoj imovini i skupštinskim sredstvima, rekao je on.

Konstantinović je apostrofirao da rad poslanika mora da bude u potpunosti javan i transparentan i da niko nema pravo da od građana krije određene činjenice.

Prema njegovim rečima, poslanik je dužan da odgovori na pitanje koje mu postavljaju javnost, građani, nevladine organizacije, da bude u stalnoj komunikaciji sa biračima.

"To smo posebno izdvojili u Kodeksu, pokazujući da nije funkcija poslanika samo da sedi u skupštinskoj sali, kada su zasedanja, već i da učestvuje u radu odbora, delegacija, međunarodnih delegacija i bude u stalnom kontaktu sa građanima", rekao je Konstantinović.

On je objasnio da zato i Zakon o skupštini i Poslovnik o radu propisuju da se u parlamentu radi tri dana u sedmici - utorak, sreda i cetvrtak, a da su petak i ponedeljak dani kada su poslanici u kontaktu sa građanima.

"Želimo da postignemo to da veza poslanika i građana bude mnogo veća nego što je bila do sada i da građani imaju neposredniji uticaj na donošenje zakona, pa i na predlaganje amandmana, preko poslanika", rekao je on.

Takođe, podvukao je Konstantinović, svaki javni funkcioner mora da se ponaša odgovorno i prema sredstvima koje koristi u obavljanje svog posla i funkcije.

Važno je da svi javni funkcioneri, ne samo poslanici, shvate da moraju da se odnose prema državnoj imovini i državnim sredstvima sa mnogo više pažnje nego što bi se odnosili prema ličnoj imovini i da posao koji obavljaju obavljaju isključivo u korist i građana, naglasio je Konstantinović.

On je precizirao da se Kodeks ponašanja ne odnosi na slučajeve samo eventualnog remećenja reda u sali parlamenta, već na sveukupno ponašanje poslanika, koji mora da bude uzor u ponašanju i da to pokazuje ne samo u skupštinskoj sali, već i van nje, na tribinama, javnim nastupima, u medijima...

Kodeksom je predviđeno osnivanje Etičkog kodeksa koji, precizirao je Konstantinović, ima zadatak da reaguje po prijavama protiv poslanika za koje se smatra da su prekršili odredbe kodeksa ponasanja.

"Etički savet će isključivo razmatrati prijave koje podnesu drugi narodni poslanici. Naravno, svi građani imaju mogućnost da podnesu inicijativu bilo kom poslaniku kojom traže da se pokrene postupak i podnese prijave protiv nekog poslanika, ukoliko smatraju da je prekršio odredbe Kodeksa ponasanja", dodao je Konstantinović.

On je precizirao da Savet ima pet stalnih članova koje biraju Odbor za ustavna pitanja, Administrativni i odbori koji se bave ljudskim i manjinskim pravima.

Ukoliko neka stranka nema među njima svog člana, onda će šef te poslaničke grupe, koja nema svog predstavnika, biti šesti član Etičkog saveta, rekao je Konstntinović.

"Svaki narodni poslanik, može da podnese prijavu Etičkom savetu", istakao je Konstantinović.

Šef administrativnog odbora je objasnio da je predviđeno da Etički savet radi bez prisustva javnosti, jer je predviđeno nekoliko mera koje može da izrekne, među kojima je i nejavna opomena.

"Potpuno bi se izgubila svrha nejavne opomene ukoliko bi javnost prisustovala prilikom odlučivanja Etičkog saveta i 
izricanju nejavne opomene", objasnio je.

Pored nejavne, postoji i javna opomena koja za sobom povlači određenu finansijsku kaznu, a izvinjenje je predviđeno kao treća i najstroža kazna.

"Svaki poslanik kome se izrekne ta kazna je u obavezi da se na prvoj narednoj sednici u plenumu izvini skupštini ili onome prema kome je učinio određenu štetu", precizirao je Konstantinović.

Konstantinović očekuje da će Kodeks biti usvojen i da će u novom sazivu parlamenta biti ista ili slična vladajuća većina i da će DS biti dominatna partija.

Ostavite komentar


Security code
Refresh