Izbori za Evropski parlament 2009, najveći internacionalni izbori u istoriji, završeni su nakon četiri dana glasanja.
Prema poslednjim rezultatima, partije desnog centra i ekstremno-desne partije ostvarile su najviše pobeda na izborima, dok su levičarske partije doživele težak poraz.
Od 375 Evropljana iz 27 zemalja koji su imali pravo glasa, manje od polovine izašlo je na izbore, postavljajući tako rekord u najnižem odzivu glasača. Odziv birača na izborima za EP iznosio je 43,9 odsto, dok je 2004. bio 45,47 odsto, a 1999. 49,51 odsto, saopštio je EP.
Neki od 736 članova (poslanika) Evropskog parlamenta dobili su petogodišnje mandate, što je znatno manji broj poslanika u odnosu na 785 njih koji su činili prethodni saziv EU parlamenta.
Glasači su birali predstavnike lokalnih-nacionalnih partija, koje se kasnije uglavnom priključuju većim evropskim partijama sa sličnim političkim načelima i principima. Evropska partija desnog centra, zadržala je poziciju najbrojnije u parlamentu, osvojivši 267 poslanićkih mesta od 736. Levičarska evropska partija osvojila je oko 159 mesta, dok je liberalna partija osvojila oko 81 poslaničko mesto.
Poslanici Evropskog parlamenta najčešće predstavljaju i svoje nacinalne partije (poput Hrišćansko-demokratske unije u Nemačkoj ili Francuske socijalističke partije) i evropske stranke kojoj su se priključili (poput Evropske narodne stranke ili Evropske partije socijalista).
Neki evroposlanici predstavljaju samo nacionalnu partiju (npr. britanski Konzervativci), ali su čak i tad, najčešće članovi neke evropske stranke koja glasa kao jedinstvena koalicija ukoliko ima predstavnika čiji je posao da promoviše grupnu disciplinu. Nacionalna partija je i ta koja odlučuje da li će se neki evroposlanik kandidovati i za mandat u narednoj legislaturi.
Konzervativne stranke pobedile su u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj i Belgiji, dok su u Velikoj Britaniji, Španiji i manjim evropskim zemljama desničari dobili najveću podršku glasača.
Evropska narodna stranka ima 267, od 736 poslaničkih mesta. Do sada je imala 288 evroposlanika od 785, koliko ih je bilo u dosadašnjem sazivu.
Evropska narodna stranka je daleko ispred socijalista koji bi trebalo da dobiju 159 mesta. Grupi socijalista u EP trebalo bi da se pridruže i oko 20 poslanika italijanske levičarske Demokratske partije.
Iza konzervativaca i socijalista su liberali, sa stabilnim 81 evroposlanikom, zatim zeleni koji su osvojili 51 mesto, u odnosu na 43 na prethodnim izborima.
U Nemačkoj, zemlji iz koje je najveći broj poslanika u Evropskom parlamentu, konzervativci kancelarke Angele Merkel vode sa 37,9 odsto glasova, ispred socijaldemokrata koji su doživeli poraz (20,8 odsto).
U Francuskoj partija desnice predsednika Nikole Sarkozija je pobednik, sa 27,89 odsto glasova prema nepotpunim podacima od sinoć, ispred socijalista koje je po broju osvojenih glasova stigla ekološka partija zelenih Danijela Kon-Bendija.
U Italiji je pobedila stranka Silvija Berluskonija Narod slobode, ali nije postigla cilj - nije osvojila zacrtanih 40 odsto glasova, već 34,9 odsto.
U Španiji su tesnu pobedu su zabeležili socijalisti premijera Hosea Luisa Sapatera, a iznenađenje je i pobeda desnice u Portugalu, odakle je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
Prema poslednjim procenama, u Velikoj Britaniji su laburisti premijera Gordona Brauna doživeli poraz, sa osvojenih 15 odsto glasova, iza konzervativaca koji su osvojili 29 odsto i evroskeptične Stranke nezavisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (Ukip), sa osvojenih 17 odsto glasova.
Pored poraza laburista, izbore u Velikoj Britaniji obeležio je i uspeh ekstremne desnice, koja je osvojila dva poslanička mandata u EP.
Broj poslaničkih mesta koji dobija neka zemlja zavisi od broja stanovnika te zemlje. Tako će Nemačka, zemlja članica sa najvećim brojem stanovnika imati 99 poslaničkih mesta, dok će Malta sa najmanjim brojem stanovnika imati samo 5 evroposlanika.
Međutim, taj broj bi mogao da se promeni do naredne legislature ukoliko bude odobren Lisabonski ugovor. Taj Ugovor garantuje 751 poslaničko mesto, a ako bue ratifikovan zemlje poput Malte i Slovenije bi mogle da dobiju još po jedno poslaničko mesto u EP, dok bi Nemačka izgubila tri mesta (iako ti poslanici ne bi morali da napuste pozicije pre naredne legislature 2014.).
Francuska, Italija i Velika Britanija imaju po 72 poslanika, Španija i Poljska po 50, Rumunija 33, Holandija 25, a Grčka, Portugal, Belgija, Češka i Mađarska po 22.
Švedska ima 18, Austraija i Bugarska po 17, Danska, Slovačka i Finska po 13, a Irska i Litvanija po 12. Letonija ima osam, Slovenija sedam, a Kipar, Luksemburg i Estonija imaju po šest evroposlanika








